Nova Topola:Jedna priča


Kada gledamo na Novu Topolu postoje dva razdoblja u njenoj istoriji. Prvo razdoblje od 24.10.1879. god. do 22.09.1944. god.  Drugo razdoblje od 22.04.1945. god. kada su završene poslednje borbe u Topoli i partizanske jedinice oslobodile Topolu i okolna sela.   Njen razvoj poslije drugog svjetskog rata  se veže sa razvojem “Državnog dobra” kasnije PIK “Mladen Stojanović” u Novoj Topoli kao i Lijevče polju.

O naseljavanju Wind(t)horsta kasnije Nove Topole pisao sam u nekoliko navrata, članak

Osnivanje Nove Topole(Windthorsta).

22.09.1944. godine su njemački kolonisti dotadašnji stanovnici i osnivači Topole napustili Topolu po odluci njemačkih vlasti iz razloga što je bilo vidljivo da će rat izgubiti, a partizanske jedinice sve češće napadale i samu Topolu kao i okolna sela. Tokom rata njemački kolonisti su uglavnom bili angažovani na zaštiti mjesta ili kao prevodioci.

Stanovnici Topole njemačkog porijekla

Stanovnici Topole njemačkog porijekla

Komisije za Istraživanje ratnih zločina koja je uspostavljena 1946 lokalnim Nijemcima nije dokazala  ratne zločine. Prije rata kolonisti su bilii sljedbenici (srpske) samoupravne stranke, nakon okupacije su morali biti “Veliki nijemci” i prikazivali se kao nacisti, no oni nisu željeli da budu mobilizirani za “Nezavisnu Državu Hrvatsku” koja je bila uspostavljena,  ponašanje prema lokalnom stanovništvu je bilo dobro, osim što su uništavali njihov moral tvrdeći da će Njemačka pobjediti svijet.

Proslava završetka žetve 1955.

Proslava završetka žetve 1955.

1945. godine po oslobođenju u Novoj Topoli uspostavljen je logor za Nijemce koji su izbjegli iseljavanje ili su dovedeni iz drugih krajeva. Dio Nijemaca koji su izbjegli pokušao se vratiti kućama ali su spriječeni od strane raznih strana. Poslije rata kao logoraši su angažovani i dali svoj doprinos u obnovi Topole i razvoju Državnoga dobra.

Naravno, ovo je samo uvodni tekst da bi bilo jasniji sledeći događaji i situacija u kojoj se nalazila Topola kao mjesto i shvatili situaciju u kojoj smo danas i kako i zašto mjesto koje je bilo jedno od najrazvijenijih u BiH od svoga postanka pa dugo poslije kraja rata 1945, godine danas to više nije. Topola kao centar Lijevča polja, kao epicentar razvoja i ne samo Lijevča polja, nego i značajnim dijelom tadašnje Jugoslavije, treba svoju priču. Pošto nema ko da je ispriča na osnovu dostupnog materijala i sjećanja, probat ću ja.

Pošto je priča u nastajanju svrha ovoga teksta je ako ima onih koji imaju neke informacije i slike Topole ili nekog drugog interesantnog materijala da se jave.

Miroslav Ugrenović

Facebook Komentari