x

Jovo Dragojević ove godine proizveo 60.000 voćnih sadnica


Jovo Dragojević, direktor i vlasnik rasadnika kaže da je proizveo po 15 hiljada sadnica lješnika i šljive, 10 hiljada sadnica jabuke, te po nekoliko hiljada sadnica oraha, aronije, kruške, breskve, nektarine i drugih voćnih sadnica.

Pratimo potraživanja naših voćara i prema tome i zasnivamo proizvodnju. Sada su u trendu šljiva i lješnik, mada ide dobro i orah, jabuke, kruške i aronija“, kaže Dragojević.

Ovaj voćar, koji već treću deceniju kalemi i proizvodi sadnice vrhunskog kvaliteta, kaže da su čitave plantaže u BiH zasnovane upravo sadnicama proizvedenim u Bereku.

“Od Cazina i Bihaća pa do Bijeljine su voćnjaci sa mojim sadnicama. Sad se baziramo isključivo na sadnice za integralnu proizvodnju. Poseban akcenat dajemo na sadnice autohtonog voća. Odgovorno tvrdim da u Gradišci, Tesliću, Laktašima, Srpcu, Derventi, pa sve do Bijeljine ima milion sadnica proizvedenih u ovom rasadniku. Zahvaljujući voću stekao sam prijatelje na sve strane naše zemlje, kaže Jovo.

Jovo Dragojević: U Evropskoj uniji se lakše baviti rasadničarstvom

Dragojević kaže da je zahvaljujući inžinjerima, tehničarima i ostalim radnicima uspio ove godine da očuva rasadnik. Rječica koja prolazi pored imanja tokom ljeta je presušila, pa je vodu za navodnjavanje dovozio u cisternama. Ipak, suša mu nije najveći problem. Ističe da je obišao kompletnu Evropsku uniju i uvjerio se kako tamo rasadničari pojednostavljeno rade, za razliku od domaćih proizvođača.

Dovoljno je da su edukovani za ovu proizvodnju. Angažovao sam dva agronoma i jednog tehničara, i svake godine imam nekoliko kontrola od strane fitosanitarnih inspektora, resornog ministarstva i drugih. Imam vlastiti matičnjak, kvalitetne podloge i sve ostalo što je potrebno, ali opet za razliku od drugih rasadničara kojima je ovo dopunski rad, podložan sam učestalim kontrolama. Neka kontrola, ali ja se bavim isključivo samo ovim poslom, a mnogim rasadničarima je pored državnih službi proizvodnja sadnica dopunski posao, kaže Dragojević.

Plasman sadnica najveći problem

Dragojević kaže da od države dobija 29 feninga subvencija na svaku sadnicu prodatu sa fiskalnim računom i plaćenim porezom na dodatnu vrijednost. Ovaj rasadničar sa najvećom produkcijom u BiH smatra da bi njemu i njegovim kolegama bilo daleko bolje kad bi tržište bilo uređenije i kad bi imao osiguran plasman.

Ovo je skupa proizvodnja sa malim koefcijentom obrta. Godinu ili dvije čekamo da unovčimo naš rad. Za nas je najveća katastrofa kada na kraju sezone sadnje, u aprilu, moramo da spalimo neprodate sadnice. Kada bi nam država pomogla na tom polju, bilo bi nam mnogo lakše i isplativije“, kaže Jovo.

Supruga Rada vrhunski kalemar

Od kalemljenja i proizvodnje voćnih sadnica dobro žive supružnici Jovo i Rada Dragojević. Izrodili su troje djece, imaju i šestero punoljetne unučadi.

Moja Rada je vrhunski kalemar, na desetine hiljada sadnica je prošlo kroz njene ruke. Zajedno smo već 47 godina, radimo i ne predajemo se. Ponosni smo na svoj rad. Ovaj voćnjak nam je školovao djecu, četvero unučadi imaju fakultetske diplome“, kaže uvijek nasmijani Jovo Dragojević.

U Dragojevićevom rasadniku primjetna su i stabla brzorastućeg drveta paulovnije, ali i hit sadnice u voćarstvu, kalemljene jabuke i trešnje sa padajućim granama. Posebna pažnja posvećuje se autohtonom voću, po čemu je ovaj rasadnik poznat. Pod sadnicama se nalazi oko pet hektara zemljišta, a od ovog posla osim brojne porodice Dragojevića živi i desetak radnika, te veliki broj saradnika, kupaca, distributera i voćara.

 Boško Grgić

Facebook Komentari