x

Agroindustrijska zona Nova Topola dobija pročistač otpadnih voda


Agroindustrijska zona Nova Topola trebala bi uskoro dobiti pročistač komunalnih otpadnih voda. Javni poziv za pretkvalifikaclju zainteresiranih ponuđača za usluge projektiranja, izvođenja radova, nabavku i montažu opreme te stavljanje u funkciju ovog uređaja je već raspisan.

Pretkvalifikacija ponuđača bit će obavljena po osnovu evaluacije tražene dokumentacije o potencijalnim ponuđačima, a pozivi za dostavljanje ponuda za izvođenje radova će biti upućeni samo odabranim pravnim licima ili nositeljima konzorcija/grupe kandidata, navodi se u pozivu koji je raspisao Catholic Relief Services (CRS). Usluge se pružaju u okviru projekta “RAST – Restoring Accountabilitv and Supporting Transformation” kojeg financira USAID.

U pozivu se navodi da podobni ponuđači ili konzorciji moraju imati dokazano iskustvo, uz posjedovanje zakonski zahtijevanih licenci za rad u Republici Srpskoj, za pružanje usluga projektiranja hidrotehničkih objekata uz izvođenja geoistražnih radova. Također izvođenje građevinskih, hidrotehničkih i elektroinstalaterskih radova, kao i isporuka opreme za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, navodi se u pozivu.

Osim navedenog, ponuđači treba da pokažu spremnost da osiguraju obuku lokalnog osoblja i da dugoročno kvalitetno osiguraju tehničku podršku stručnih lica nadležnom javnom poduzeću za aktivnosti upravljanja i održavanja biološkog uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.

Realizacija predviđenih aktivnosti je predviđena ugovorom o pružanju usluga po sustavu “ključ u ruke” uz osiguranje bankovnih garancija za kvalitet ispunjavanja ugovorom preuzetih obveza, te garancija za kvalitet izvedenih radova i projektnim zadatkom zahtijevani rad predmetnog uređaja u periodu od minimalno dvije godine, navodi se u pozivu.

Rok za prijavu je 3.2.2018. godine do 12 sati.

akta.ba

x

Izvjesno pokretanje proizvodnje u “Farmlandu”


BANJALUKA, Kompanija “Farmland” i strateški partner iz Kine blizu su dogovora o pokretanju proizvodnje, te definisanju usklađivanja i standardizacije izvoza proizvoda u Kinu, saopšteno je danas iz ove kompanije.

“Obavještavamo radnike da su svi planovi posvećeni tome da firma ponovo počne da radi i da se sa kineskim partnerom nalazimo blizu finalnog dogovora o pokretanju proizvodnje”, navodi se u saopštenju.

Iz “Farmlanda” podsjećaju da bi strateški partner iz Kine u pokretanje proizvodnje trebalo da uloži 10 miliona evra, dok bi 14 miliona evra bilo raspoređeno za plaćanje dugova povjeriocima, među kojima su i radnici.

“Još jednom naglašavamo da će sve obaveze prema radnicima `Farmlanda` biti izmirene i biće prioritet u isplati. Biće izmirene i sve obaveze koje kompanija ima prema povjeriocima, što je i definisano kupoprodajnim ugovorom”, dodaje se u saopštenju.

Srna

x

Boško Grgić je najautor 2017. godine!


Bez dobrih autora, nema dobre priče i portala. A Informacijski sustav Agroklub uistinu ima sjajnu mrežu novinara koji svakodnevno kroz priče naših vrijednih poljoprivrednika donose pozitivne primjere koji motiviraju, ali i ukazuju na probleme koji ih tište, daju prijedloge kako te probleme riješiti i čine naš portal sve boljim, slojevitijim, zanimljivijim.

Kako bismo im i javno ukazali koliko ih cijenimo, Agroklub treću godinu zaredom dodijeljuje nagradu za poseban doprinos autoru/ici godine.

Dodijeljena posebna priznanja autorima

Naš ovogodišnji autor godine u Bosni i Hercegovini je Boško Grgić! Priznanje smo mu dodijelili u prostorima organizacije Zdrava Logika u Banja Luci.

U godinu dana više od 110 članaka!

Početkom prosinca Boško Grgić imao je prvu godišnjicu suradnje s Agroklubom. U tih godinu dana objavljeno je 116 tekstova s preko 500.000 pregleda! Priznat ćete, zavidan je to broj članaka koji je vas, naše čitatelje, ali i nas urednike, odušuveljavao iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec.

Naš Boško zaljubljen je u svoj kraj, svoje Lijevče polje, Potkozarje, Novu Topolu, Dubrave, Gradišku – sva ona mjesta iz kojih nam je donosio zanimljive reportaže o vrijednim, a veselim, zanimljivim, ponekad osebujnim ljudima.

Biseri reportažnog novinarstva

Pitke, ali motivirajuće Boškove priče uče nas i daju podstrek da ne treba odustajati, da se radom i upornošću može napredovati i dobro živjeti od poljoprivrede. Prisjetimo se samo nedavne priče o Radi Vujiću koji je smislio način kako da od ambrozije napravi pelet za grijanje, ili o Samiru Grgiću koji se ne vraća u Minhen nego nastavlja sa stočarstvom u svojim Rovinama, ili sestrama blizankinjama koje rade sve seoske poslove. Ma, mogli bismo svaku priču istaknuti kao pravi mali biser reportažnog novinarstva.

Vjerujemo kako će priče dragog Boška Grgića i dalje osvajati naše čitatelje i Agroklubu i dalje davati notu ozbiljnog portala bliskog vrijednim ljudima, biti im motivacija za njihove pothvate u bilo kojem sektoru poljoprivrede i pokazatelj da se upornost i trud na kraju uvijek isplate.

Boško Grgić: Kad bih ja bio ministar…


Boško Grgić

Godina prođe veoma brzo, ko bi rekao da je toliko priča iz ovog dijela BiH našlo mjesto na Agroklubu. Nagrada mi imponuje, ali smatram da su je zaslužili i dobri i uzorni poljoprivrednici koje sam obilazio.

Smatram da ljudi, koji su odgovorni za naš agrar, bilo da su to zakonodavci, misnistri, savjetnici, načelnici ili organizatori, trebali čitati Agroklub, kako bi vidjeli šta ‘žulja’, našeg poljoprivrednika. Kad bih ja bio ministar poljoprivrede uzeo bih za prvog savjetnika dobrog domaćina iz Lijevče polja ili Semberije. Niko ne zna bolje poljoprivredu od čestitog seljaka“, kaže nam Boško u svom tonu dodavši kako zna da su upravo najbolji ljekari, mašinski inžinjeri, profesori i ekonomisti školovani od njive i štale.

Njihovi roditelji su ulagali u djecu, jer je poljoprivreda oduvijek teška. Ali i ti čestiti stručnjaci su svjesni kako je njihovim roditeljima teško izvući ‘dinar’ iz brazde i štale. Zato su oni vrhunski stručnjaci sa pozitivnim ‘životopisom’. Upravo zbog toga se na adekvatan način treba odužiti selu i poljoprivredi. Treba ih staviti na pijedestal, jer mi nismo osposobljeni da proizvodimo ferarije i avione, ali znamo šta je jabuka, sir , mlijeko ili lubenica“, poručuje naš Boško Grgić.

Posebno priznanje autorici Ranki Vojnović

Podsjećamo, prošle smo godine priznanje za poseban doprinos dodijelili našoj Ranki Vojnović, a godinu prije Adiju Pašaliću. Veliko hvala još jednom svim našim sjajnim autorima i autoricama! Zbog vas smo to što jesmo!

agroklub.ba

x

Srpska toleriše „Farmlandu“ neplaćanje koncesione naknade


BANJALUKA – Koncesioni ugovori koje Vlada RS ima sa govedarskom farmom „Farmland“ iz Nove Topole još uvijek su na snazi, iako ovo preduzeće ne plaća koncesionu naknadu, ne dostavlja izvještaje o obrađenim i zasijanim površinama, a računi su mu blokirani više od godinu dana, saznaje poslovni portal CAPITAL.

„Farmland“, kojem su računi blokirani krajem marta prošle godine, pod koncesijom po osnovu dva ugovora ima oko 1.500 hektara poljoprivrednog zemljišta RS.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS proteklih dana upućivali su na Agenciju za agrarna plaćanja RS i Komisiju za koncesije RS, dok iz Poreske uprave RS nismo dobili podatak o trenutnim poreskim dugovima niti o reprogramima  ovog obveznika.

Međutim, u revizorskom izvještaju PURS za prošlu godinu Glavna služba za reviziju RS je navela da Ministarstvo finansija RS nije ukinulo rješenja o odgađanju poreskog duga za „Farmland“ i za „Farmland foods“, koji su u vlasništvu Dragana Vasiljevića, iako je Poreska uprava dostavila obavještenja u kojima navodi da se ovi poreski ne izmiruju obaveze iz reprograma.

Prema posljednjem objavljenom spisku dužnika na sajtu Poreske uprave RS „Farmland“ je početkom prošlog mjeseca imao dug od 768.143 KM.

Komisija: „Farmland“ ne plaća redovno koncesionu naknadu

Posljednju kontrolu koncesionara „Farmland“ iz Nove Topole Komisija za koncesije RS je obavila u oktobru prošle godine i tada su utvrdili da su preduzeću računi blokirani te da ne izmiruje redovno obaveze po osnovu koncesija.

U Komisiji kažu da je njihov posao da utvrde činjenično stanje, da je Ministarstvo poljoprivrede upoznato sa svim njihovim nalazima i da je ono jedino nadležno da odluči da li će ugovor biti raskinut ili ne.

„Može se konstatovati da koncesionar ne plaća redovno koncesionu naknadu i da postoji dug po osnovu te naknade za protekli vremenski period. Neophodno je precizno utvrditi iznos dospjelih obaveza kontrolom nadležnog organa. Takođe, koncesionar je naveo da zbog problema u poslovanju ne dostavlja izvještaje o stanju obrađenih i zasijanih površina, kao i to da nije u mogućnosti u pribaviti uvjerenja o izmirenim porezima, doprinosima i plaćenoj koncesionoj naknadi“, navodi se u zapisniku Komisije koji je u posjedu CAPITAL-a.

U Komisiji su zaključili da postoje značajni problemi u poslovanju „Farmlanda“, da koncesionar pokušava da pronađe način izlaska iz postojećeg stanja te da je neophodno da ugovorne strane pronađu najbolje rješenje.

Predsjednik Komisije za koncesije RS Radenko Đurica kaže za CAPITAL da u njihovoj dokumentaciji još uvijek postoji ugovor između „Farmlanda“ i Ministarstva poljoprivrede.

„Mi smo zadnju kontrolu obavili prošle godine i tada smo naveli sve važne detalje o kojima samo obavijestili Ministarstvo“, kazao je Đurica.

On je istakao da se generalno stanje u oblasti koncesija popravlja i da u prilog tome govore da je prošle godine gotovo uduplan prihod po osnovu koncesione naknade u odnosu na godinu ranije.

Direktor Agencije za agrarna plaćanja RS Savo Minić kaže da u ovoj godini nije bilo isplate podsticaja „Farmlandu“.

„Direktnih novčanih podsticaja „Farmland“ ove godine nije dobio, jer nije dostavljao ni zahtjeve“, rekao je Minić.

Robne rezerve tužile „Farmland“

Pored ugovora o koncesiji, RS je sa „Farmlandom“ imala i ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, ali su zbog kršenja tog ugovora Robne rezerve RS, koje su sada u stečaju, tužile „Farmland“.

Radi se o ugovoru koji je nekadašnja Direkcija za robne rezerve RS 2009. godine zaključila sa „Farmlandom“, a na osnovu kojeg je predviđena nabavka i čuvanje 1.000 grla.

Direkcija je nabavila 500 steonih junica koje je platila 2,1 miliona KM, a „Farmland“ se obavezao da će svake godine Direkciji isporučiti podmladak i to 90 grla muške i 90 grla ženske, dok se Direkcija obavezala da na ime naknade za čuvanje i obnavljanje priplodne stoke, zdravstvene zaštite, i drugih troškova u vezi sa izvršavanjem ugovora „Farmlandu“ ustupi sav prihod i sredstva ostvarena po osnovu proizvodnje mlijeka, kože i stajnjaka.

Nakon što je utvrđeno da na ovoj farmi nema junica, niti hiljade tona državnih žitarica koje su joj povjerene na čuvanje i koje, prema ugovoru sa Robnim rezervama, treba da vrati Srpskoj, „Robne rezerve“ su krajem prošle godine podnijele tužbu protiv „Farmlanda“.

„Farmland“: Obaveze bivšeg PIK „Mladen Stojanović“ onemogućile normalno poslovanje 

Glavni razlog problema u poslovanju uprava „Farmlanda“ vidi u lošem procesu privatizacije. Tokom 2003. godine došlo je do transformacije PIK „Mladen Stojanović“ na četiri preduzeća, od kojih je jedno bilo „Govedarska farma“ Nova Topola, a koje je privatizovana i preimenovana u „Farmland“.

Upravo je odnos sa preostala tri preduzeća iz bivšeg PIK „Mladen Stojanović“, prema tvrdnjama uprave preduzeća, bio razlog zbog kojeg je „Farmland“ zapao u probleme.

Radi se o sudskim presudama koje su donošene protiv tih preduzeća, a koje je „Farmland“ morao da isplaćuje po osnovu solidarne odgovornosti.

„Do 2009. godine preduzeće je pozitivno poslovalo, nakon čega u 2009. godini dolazi do finansijskih problema zbog „solidarne odgovornosti“. Pravosnažnim presudama suda po tom osnovu društvo je od 2009. godine isplatilo ili se tereti obavezom isplate 9,46 miliona KM. Ovo opterećenje je praktično onemogućilo normalno poslovanje društva i zaustavilo sve planirane aktivnosti“, naveo je predstavnik „Farmlanda“ prilikom ove kontrole koju je sprovela Komisija za koncesije RS.

Ove obaveze, kako tvrde, nisu preuzete prilikom privatizacije, jer one nisu bile evidentirane u poslovnim knjigama PIK „Mladen Stojanović“, te shodno tome nisu bile predmet diobnog bilansa društva nastalih diobom PIK-a.

„Zbog neplaćenih obaveza, društvo se suočava sa blokadom računa u bankama i time ostaje bez mogućnosti normalnog poslovanja. Obaveze drugih pravnih sljednika PIK „Mladen Stojanović“ opterećuju društvo i dovode ga u teško finansijsko stanje“, navodi koncesionar u zapisniku i dodaje da je jedino rješenje prodaja većinskog paketa akcija.

Ranije su iz ovog preduzeća saopštili da su pronašli kupca te da je kupoprodajni ugovor od 24 miliona evra potpisan sa jednom kineskom kompanijom. Međutim, iako je od tada prošlo nekoliko mjeseci, novac u RS još nije stigao. Član Upravnog odbora „Farmlanda“ Predrag Zgonjanin kaže da su problem procedure koje kineski partner treba da ispoštuje, a konačan rok realizacije ugovora nije mogao da kaže.

„To ne zavisi od nas. Oni imaju procedure koje moraju ispoštovati i mi ih ne možemo niti smijemo pritiskati“, rekao je Zgonjanin i dodao da je „Farmland“ žrtva privatizacijskog procesa s obzirom n to da je bez ikakvog osnova kompletan dug PIK-a „Mladen Stojanović“ pao na ovo preduzeće.

Istakao je i da je do posljednje blokade računa došlo upravo zbog toga što je na naplatu došla milionska presuda po osnovu dugovanja bivšeg PIK-a.

„Farmland“ je proteklih godina dobio i dva kredita Investiciono-razvojne banke RS u ukupnom iznosu od 17,8 miliona maraka. Prvi kredit u iznosu od tri miliona KM „Farmlandu“ je odobren 2009. godine preko finansijskog posrednika – Banke Srpske i to na devet godina uz grejs period od dvije godine.

Drugi kredit u iznosu od 14,8 miliona KM IRB je „Farmlandu“ odobrila krajem 2013. godine, bez finansijskog posrednika. Kredit je odobren na 10 godina uz grejs period od dvije godine.

CAPITAL