x

Banke rasprodaju imovinu Dragana Vasiljevića – RS gubi milione poreza?


BANJALUKA – Dospjele neizmirene obaveze propale govedarske farme „Farmlanda“ iz Nove Topole prema Poreskoj upravi RS trenutno iznose 3,9 miliona KM, a u PURS priznaju da je naplata ovog duga neizvjesna. U međuvremenu, banke su već počele sa rasprodajom imovine firmi povezanih sa „Farmlandom“, saznaje portal CAPITAL.

„Farmlandu“, čiji je vlasnik Dragan Vasiljević, su još od 2016. godine blokirani računi zbog neizmirenih milionskih obaveza, a od dugo najavljivane prodaje ove firme kineskim partnerima do sada nije bilo ništa, pa je i naplata milionskih potraživanja koje RS ima od ove firme krajnje upitna.

U Poreskoj upravi tvrde da su preduzimali neophodne mjere s ciljem naplate, ali priznaju i da je naplata neizvjesna.

„PURS je s ciljem obezbjeđenja naplate duga 2016. donijela privremeni zaključak o obezbjeđenju kojim se zabranjuje raspolaganje pokretnom i nepokretnom imovinom u vlasništvu „Farmlanda”. Taj zaključak dostavljen Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) s ciljem upisa zabilježbe u odgovarajuće registre nepokretnosti“, navode u Poreskoj upravi.

Dodaju i da su na osnovu rješenja o prinudnoj naplati, u avgustu 2017. godine uputili RUGIP-u  zahtjev za uspostavljanje zakonske hipoteke nad nepokretnom imovinom poreskog dužnika, ali da još uvijek nisu dobili rješenje RUGIP-a da je hipoteka i uspostavljena.

„Prema informacijama koje je RUGIP u postupku do sada dostavio, na nepokretnostima „Farmlanda” već postoje upisane hipoteke drugih pravnih subjekata kao što su banke, što naplatu poreskog duga iz nepokretnosti ovog poreskog obveznika čini neizvjesnijom“, rekli su za CAPITAL u PURS-u.

Unicredit banka prodala imovinu firme „Farmland foods“ za 1,5 miliona KM

Inače, Poreska uprava nije uspjela da naplati 296.868 KM od druge firme koja je u Vasiljevićevom vlasništvu, a čiju je imovinu nedavno prodala Unicredit banka u izvršnom postupku.

Banka je pokrenula izvršni postupak protiv firme „Farmland foods“ koja nije mogla otplaćivati kredit od 2,5 miliona KM. Na licitaciji koja je krajem februara održana u Osnovnom sudu u Gradišci nekretnine firme „Farmaland foods“, procijenjene na 4,5 miliona KM, prodate su za samo 1,5 miliona KM, i to tek iz drugog pokušaja.

„Nekretnine izvršenika „Framland foods“ – tvornica stočne hrane, elektroenergetski objekat, njiva, ekonomsko dvorište, privredna zgrada, šuma prodaju se preduzeću „Vita Land“ iz Gradiške za 1,57 miliona KM“, navedeno je u zaključku Osnovnog suda u Gradišci u kojem je krajem februara održano ročište za prodaju imovine, potvrđeno je za CAPITAL.

Firma „Vita Land“ ima rok od mjesec dana da plati ovaj iznos kako bi preuzela imovinu.

„Farmland“ je godinama bio jedan od najvećih korisnika podsticaja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, a pored toga imao je i ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa Robnim rezervama RS, koje su sada u stečaju i koje su zbog kršenja tog ugovora tužile farmu.

Ova firma je proteklih godina dobila i dva kredita Investiciono-razvojne banke RS. Prvi kredit u iznosu od tri miliona KM „Farmlandu“ je odobren preko finansijskog posrednika – Banke Srpske, dok je drugi od 14,8 miliona KM IRB odobrila bez finansijskog posrednika.

„Farmland“: Loš proces privatizacije glavni razlog problema

U „Farmlandu“ su ranije tvrdili da je loš proces privatizacije glavni razlog problema sa kojima se suočavaju.  Tokom 2003. godine došlo je do transformacije PIK „Mladen Stojanović“ na četiri preduzeća, od kojih je jedno bilo „Govedarska farma“ Nova Topola, a koje je privatizovana i preimenovana u „Farmland“.

Upravo je odnos sa preostala tri preduzeća iz bivšeg PIK „Mladen Stojanović“, prema tvrdnjama uprave preduzeća, bio razlog zbog kojeg je „Farmland“ zapao u probleme.

Radi se o sudskim presudama koje su donošene protiv tih preduzeća, a koje je „Farmland“ morao da isplaćuje po osnovu solidarne odgovornosti. To je, kako su tvrdili u ovom preduzeću, onemogućilo normalno poslovanje društva.

Iako su prošle godine saopštili da je „Farmland“ prodat jednoj kineskoj kompaniji, taj ugovor do danas nije realizovan, a mediji su nedavno prenijeli da su Kinezi odustali od ovog posla jer su shvatili da je to neisplativa investicija.

CAPITAL

x

Startup: Slavko Štandovi uz ćestu ili ti Obst – und Gemüsehändlung


Vrijeme ludih ideja još sposobnijih političara koje su nas koštale propadanja u kontinuitetu.

Svašta smo se naslušali i nagledali od političara pa tako i Slavko Dunjić u naletu stvaralačkog zanosa izbaci iz rukava predizbornog keca.

Narod treba praviti štandove kraj ćeste i kraj autoputa Banja Luka – Gradiška jer se tuda mlogo putuje, a putnici umorni gladni i žedni.

Zašto Slavko samo povrće i voće, zašto ne bi i druge proizvode, janje na ražnju, prase, kokoš i vo  pa bi se tako Lijevče poljem razlijegao miris janjetine i miješao sa mirisom raspadnutog povrća i ludih ideja.

Zašto da ne i cvijeće, med pa ne bi Slavko  putnicima organizovali odma i mjerenje tlaka i te brzinski kurs ćirilice da putnici mogu da raspoznaju šta kupuju i kud se kreću.

Sa svakim putnikom napraviti dugoročni ugovor o suradnji, vi nama keš mi vama papriku garantovano pelcovanu, paradajz i lubenicu tretiranu po svim naučnim uputama o brzom sazrijevanju.

Plaćanje more i preko interneta online via mobitel, također i parkiranje kraj štanda da se naplaćuje na isti način.

Mora se i napraviti sajt, more se kupiti od 0 – 59 dolara, a da se obavezno traži ino partner sa donacijon 12000 dolara kolko inače se ugovara izrada sajtova čija je vrijednost do 50 dolara pa tako i IT industriji obezbediti posla, znači more se tu još nešto i zaraditi.

More i štošta drugo. Predlažem naziv www.štandlijevčepolje.lijevce gdje bi se na barem 60 jezika mogli obratiti za informacije o tome koji pak trijeger za automobil montirati, a koju prikolicu zakačiti za povući sledovanje za barem 5-6 sedmica.

Obavezna tombola i kviz te druženje sa lokalnim političarima sa temom “Uticaj punog mjeseca na seksualni život žaba” ili neke druge teme bitne za razvoj naučne misli.

Slogan mora obavezno, za ovu priliku i mogo bi biti “Svaka roba ima svoju budalu”

Kolko je poso perspektivan vidi se i po tome što bi drvna industrija mogla da uposli svoje kapacitete i zaposli novu kv radnu snagu, čak bi mogli i da uvezemo specijaliste za pelcovanje paprika i proizvodnja rorova bi procvjetala.

Ima tu još prostora, recimo nekoliko pogona za izradu najlon kesa, usluge štampe, za pakovanje, prodaja vaga iako odokativna metoda seljaka se pokazala kao najbolje riješenje.

Ovo je samo mali dio mogućnosti koja daje ova duboko umna inicijativa inače  za Slavkovu informaciju štandovi su sastavni dio naših života već godinama i nisu donijeli prosperitet nikome. Neki su od njih živjeli i danas žive ali ne kao ideja prosperiteta nego nužde.

x

Opština Gradiška u suficitu 40 hiljada KM


Kada završite godinu u suficitu to znači da su vaši prihodi bili veći od rashoda i to je dobro.
Nije dobro ako se zna da praktično nije bilo ulaganja u tom periodu, hvaliti se načelniče nemaš s čime. Znam ja da se ti ne razumiješ u ovakvu vrstu ekonomije, a savjetnik je duboko zašo u godine i najvjerovatnije pati od demencije kao i svi tih godišta.

U prošloj godini najveći uspijeh je bio po načelniku što dospijeli dug su vratili novim zaduženjem i još dodatno se zadužili za 6 miliona maraka. Aferim na uspijehu, prije bih rekao da miriše na neuspijeh, jer ako niste u stanju da vratite dug od svojih prihoda, zadužite se da bi vratili dug i još dodatno se zadužite da bi predizborna obećanja makar zamaskirao onda je to neuspjeh i to kakav.

Ajd što se tiče discipline, niste imali pa niste trošili osim nešto oko proslava a bilo ih je. Naplatili ste više od građana, pa sad očito da građani kriju pare, sad je do vas da smislite kako da ih dodatno presvučete.

I naravno ne može bez zaključka da s obzirom u kakvim je govnima okruženje što je teza vođe klana a mi smo na vrhu toga brda, ostvareni suficit ohrabruje što će reći da su dobro radili ali što se konkretni rezultata tiče njih ne pokaza.

Ova godina je ključna, za njih izbori i razvojni ciklus, kako razvoj sa ostvarenim suficitom teško da nešto može napraviti.
Da vidimo kako i ušta?

Agro zona Topola treba da dobije prečistač otpadnih voda, ovo je već nekoliko puta najavljivano pa po sistemu koji vrijedi valjda će?
Ko to finansira?
USID za one koji ne vole skraćenice u pitanju je američka vlada i pomoć narodima BiH, koja je zaslužna za mnoge projekte.

Sportska dvorana Gradiška, megalomanski projekat SNSD-a, 2,5 miliona i ko to treba da finansira?
Državna razvojna agencija Slovenije i sredstva opštine s obzirom da su suficitu 40-50 hiljada maraka, nisu u stanju još da preračunaju, u toku je, znači sa toliko i nešto sitno kredita kojeg oni neće vraćati pa ih nije briga za to, ide dok ide.

Počet će rekonstrukcija vodotornja u ovoj godini, valjda će samo vrpcu presjeći da se vidi da je započeto ili možda se pojave donatori, vidjet ćemo.

Možda bude i nova rasvjeta, led i da vidimo ko treba da se isprsi za tu investiciju.
Državna razvojna agencija Slovenije sa oko 2 miliončića, nema veze važno da daju pare, sa parami si sve bez para ništa.

Obilaznica oko Gradiške jer ima obećanja da bi mogao most da padne, mislim da zavisi od izbora i nekih promjena?
Ko to treba da plati?
Ministarstvo transporta i komunikacija BiH.

Opet prečistači i kanalizaciona mreža u predgrađu, Topoli to ne treba jer su svi u Topoli zabili cijev pocinčanu 6” u septičku i 40 godina ne čiste septičke, korisno i zdravo i odvod direktno u crpilište u Gradšci, spada u inovacije.
Ko to plaća? Ambasada Švajcarske, bravo za švajcarce.

Ove investicije su program rada Načelnika iako mi je ovaj program poznat nekih 15 godina al prizna mu se ako ga ostvari s tim prije što taj program planira ostvariti s grbače Europske unije i drugih naših neprijatelja, a 6,5 miliona nije za baciti.

Evo i doprinos ekonomske naučnoj misli “Grantovna sredstva su naša velika šansa, jer se ulaganja samo vlastitih sredstava sporo vraćaju….”. Ako ulažeš pametno ulaganje će se vratiti, ako to radiš suprotno ekonomskoj logici trebat će ti krediti za sledeći reprogram.

Evo još jednog potrošača, razvojna agencija, nije Alorg ali je slično, ne znam jel već imaju plan destinacija koje će posjetiti u sledećem periodu, Japan i Kinu obavezno staviti na spisak. Obavezno vidjeti kako su to oni uspjeli i to na licu mjesta.

Naravno Adžiću uspostaviti sa svima saradnju Europskim i svjetskim institucijama da se ogrebemo jer sami nismo u stanju ni smeće očistiti. Svidio mi se i tvoj prijedlog od prije 5-6 godina da se Rusi dovedu u u Agro zonu pa mislim da je vrijeme za to, a ti bi mogao da budeš taj koji će ih dovesti jer ste u vrlo dobrim odnosima kao vladajuća partija. Možda nam doniraju za koji projekt, ako fali ideja raspiši konkurs za ideje.

I napokon priznanje što svako zna da političari ne mogu otvarati radna mjesta, osim naravno za svoje članove i to na teret narodne grbače, nego da mogu stvoriti uslove za to, kao povoljno političko okruženje, stabilan poreski sistem bez svakodnevnih novih nameta, olakšica itd, a ulagačima i investitorima su manje bitni autoputevi i granice. da bi firme kao ta nesretna “Kalcedonija” otvorila tih 400 radnih mjesta, stalno dolazi, a nikako da stigne i na kraju šta bi sa godinama najavljivanim sredstvima Vlade RS za Agro zonu i kolika su opštinska ulaganja bez kredita ili ste samo trošak?

Naravno o Farmlandu nećemo, nismo mi kinezi pa da kužimo stvari, a i onako je izborna godina, teme koje uznemiravaju pod tepih.

x

Agroindustrijska zona Nova Topola dobija pročistač otpadnih voda


Agroindustrijska zona Nova Topola trebala bi uskoro dobiti pročistač komunalnih otpadnih voda. Javni poziv za pretkvalifikaclju zainteresiranih ponuđača za usluge projektiranja, izvođenja radova, nabavku i montažu opreme te stavljanje u funkciju ovog uređaja je već raspisan.

Pretkvalifikacija ponuđača bit će obavljena po osnovu evaluacije tražene dokumentacije o potencijalnim ponuđačima, a pozivi za dostavljanje ponuda za izvođenje radova će biti upućeni samo odabranim pravnim licima ili nositeljima konzorcija/grupe kandidata, navodi se u pozivu koji je raspisao Catholic Relief Services (CRS). Usluge se pružaju u okviru projekta “RAST – Restoring Accountabilitv and Supporting Transformation” kojeg financira USAID.

U pozivu se navodi da podobni ponuđači ili konzorciji moraju imati dokazano iskustvo, uz posjedovanje zakonski zahtijevanih licenci za rad u Republici Srpskoj, za pružanje usluga projektiranja hidrotehničkih objekata uz izvođenja geoistražnih radova. Također izvođenje građevinskih, hidrotehničkih i elektroinstalaterskih radova, kao i isporuka opreme za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, navodi se u pozivu.

Osim navedenog, ponuđači treba da pokažu spremnost da osiguraju obuku lokalnog osoblja i da dugoročno kvalitetno osiguraju tehničku podršku stručnih lica nadležnom javnom poduzeću za aktivnosti upravljanja i održavanja biološkog uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.

Realizacija predviđenih aktivnosti je predviđena ugovorom o pružanju usluga po sustavu “ključ u ruke” uz osiguranje bankovnih garancija za kvalitet ispunjavanja ugovorom preuzetih obveza, te garancija za kvalitet izvedenih radova i projektnim zadatkom zahtijevani rad predmetnog uređaja u periodu od minimalno dvije godine, navodi se u pozivu.

Rok za prijavu je 3.2.2018. godine do 12 sati.

akta.ba