x

1946: Radi se i gradi


U januaru mjesecu 1946, godine u Topolu su stigli i neki novi službenici, upućeni od Ministarstva poljoprivrede. Popunili su 39 mjesta u žitnom i tehničkom magazinu. Na Dobru su često doiaziii pomoćnici ministra poljoprivrede vlade NR BiH inženjer Abdurahman Tupara i Džemal Drace. Naročito čest gost Dobra bio je  Tupara. Prisustvovao je sastancima i konferencijama, učestvovao u raspravama i davao korisne savjete, dao je veliki  doprinos izgradnji Nova Topole.

U proljeće 1946. godine na Dobro je stigla ekipa geometara iz NOS-a Bos. Gradiška koju su sačinjavali Rastko Mikulić, Enes Maglajić i Romano Maier. Oni su izvršili premjer imanja, izdvajali su privatno od društvenog zemljišta uz prisustvo članova Dobra radi njihove arondacije i dobijanja u zamjenu drugih parcela.van posjeda Dobra. To je trajalo skoro čitavu i946. godinu. Na dobro je 1947. godine došla i ekipa stručnjaka iz Zagreba koja je pomogla u izboru lokacije za izgradnju pojedinih objekata. Poslije toga iz Zagreba je stigao i prof. dr. Karin Prsačić-Sosiarit, koji je izradio prvu gospodarsku osnovu Dobra. Svim ovim ekipama trebalo je obezbjeditl smještaj, ishranu. prevozna sredstva, naročito je teško bilo sa prevozom pa smo nabavili dva fijakera putem raznih akcija kojih je bilo mnogo u Novoj Topoli  rušeni su neuponrebljivi objekti i čistio teren za nove objekte.‘ Građevinske radove na novim objektima preuzelo je Građevinsko preduzeće “Pavao Radan“ iz Banja Luke, pod rukovodstvom inženjera Jove Vulina. Prvo je uslijedila izgradnja velike šupe—sjenjaka. staje za goveda, remize a zatim adaptacija bivših trapističkih skladišta.

ceze_slika_o_15500965

Kao materijal za ovu gradnju korištena je cigla bivših zidina trapističkih objekata. Oblovina je nabavljana iz državnih šuma u okolini Podgradaca i rezana je na tamošnjoj pilani. Građa je  uglavnom prevožena zaprežnim kolima, a ponekad  smo se koristili i šumskom željeznicom iz Podgradaca u dužini od 15 km. Kad su geometri završili premjeranje Dobra i postigli nagodbu sa privatnicima bolja su se imanja našla u krugu Dobra, izvučene su granice utvrđenih tabli.

circa-194648-e27n-fordson-major-tractors-bhbkma

Omeđavanje je rađeno zaprežnim plugom i kočijaš Stojan ŠIjivar je imao “Strašno oko“ za pravac izvlačenja brazda od 2000 metara dužine. Godine 1946. stigli su i traktori Fordson Mayor. Bilo ih je 5, od njih jedan je imao gumene točkove. zbog čega je bio podesan za transport Na ovim trakiorima su radili traktoristi Rajko Vidović, Mile Balaban, Mile Vuruna, Anton Mur i Fric Satlmajer.

Ovi traktori su bili stalno iskorištavani oko oranja. sjetve i drljanja. Dobijene su i prve drljače koje su se mogle kačiti na ove traktore sa hidraulikom, a mogle su i da nose sva viseća oruđa. Naše istovarne stanice bile su Okučani i Zalužani. Na ove stanice je stizalo mnogo robe koja je slata distribmivnim putem, U toku 1946. godine dodijeljana su dva kamiona jedan 0d 4,5 tone marke “Ševrolet“ i drugi manji marke “Gaz AA” iz SSSR, Na ovim kaminoima prvi šoferi bili su, Živko Novaković i Ivica Glavaš.

screenshot-at-2016-11-05-12-37-01

Ova su dva vozača bili dobri automehaničari. Negdje kod Bos. Novog pronašli su neispravan kamion marke “Diamon” od 10 tona i motor od nekog njemačkog tenka kojeg su izvadili i dopremiii na Dobro. Motor su ugradili u kamion i osposobili ga za upotrebu. Kamion je bio veiika pomoc Dobru, pa je konačno pitanje transporta bilo riješeno. Za vozača kamiona postavljen je Bogdan Novković.

id_diamondt_968_700_01

Vozila su radila u više smjena jer je bilo vrlo mnogo transporta. Da bi  stoku mogli ishraniti, u toku 1946‘ godine, jer se broj stoke osjetno povećao. Sijana je  jara zob, stočna repa, sirak i druge trave, Oformljen je manji povrtnjak kojim je jedno vrijeme rukovodio jedan logoraš, a potom ga preuzeo Bogdan Makić iz Romanovaca. Pored proizvedenih količina stočne hrane na Dobru je morao bili izvršen nakup još dosta količina sijena i krmiva za ishranu.

lokomobile

U tu svrhu objavljeno je u okolnim selima da Državno Dobro otkupljuje sjeno, a zaprimano je komisijski, Vršena je procjena vozova od oka Jednu količinu sijena dobili smo od preduzeća “Stočar‘ koje je imaio na području Srbca svoju otkupnu mrežu (rukovodio je Nikoia Backonla) Skupijeno je sijeno na tadašnjem imanju Cerovljani. U toku žetve sve pokošeno zrno pokošeno je sa akcijama. ručno i sadjevano u kamare. Osposobljene su mašine za vršidbu. lokomobili i samohodi- Njima je rukavao Branko Baštinac iz Romanovaca koji je kod bivših viasnika radio sa tim istim mašinama.

U proljeće 1946 godine zasijane su neke količine kukuruzom. Špartan sa zaprežnim sparatarima, a okopavaio dobrovoljnim akcijama. Jedan broj radnika angažovan je kao sezonska radna snaga.

spomenpark

Nabavijen je veliki traktor za oranje puteva da bi se 59 tabli mogle objediniti. Prilikom rada u poljima i kraj same ceste nađen je veći broj parlizanskih grobova. Formirana su dva kompleksa zvana “Partizansko groblje“. Nedjaljom smo vršiii kupljenja i prenosili posmrtne ostatke u zajedničke grobnlce. Podignut im je skroman spomenik.

Početkom godine 1947. za upravnika distrikta (uprave) Cerovijani postavljen je Ljubo Lakić. To imanje je takođe zatečeno u lošem stanju a kuće, koje su bile građene od ćerpiča, porušene i bez vrata i prozora. Trebalo je odmah prići saniranju objekata To je radila postojeća radionica u Novo] Topoll

Sve je pripremljeno za stanovanje do kraja marta kada je doseljen inventar za menzu i kancelariju, Preseljeni su i dva iii tri para konja i kočijaše koji su bili blizu toga imanja. Nešto radnika primili su iz okolnih sela: Cerovljani, Satari i Bukvik. Pored dužnost upravnika Ljubo je vodio i menzu i priručni magazin i to sve dok nisu sivorili uslove za prijem jednog grupovođe.

U mjesecu aprilu u Cerovljanima izvršeno je oranje i sjetva jare zobi. jer se prije nije moglo početi sa radovima zato što je zemljišie bilo izloženo uticaju podzemnih voda U tom mjesiu je bilo ratno poprište, zemljište je bilo jako zakorovljeno i izrasla je šikara. To smo morali čistiti da bi se stvorile obradive površine posijana je zob, od koje je proizvedeno oko 11 vagona zrna,

Tokom Ijeta je izvršena kosidba samovezima i vršalicama. U toku jeseni pobrano je nešto kukuruza koii je smješten na postojeće tavane. U maju iz Topoie preseljene su tri krave da bi imali mlijeka za menzu. Preseljeno je i oko 40 komada junica koje su se nalazile preko ljeta na ispaši u Cerovljanima.

 

U proljeće je počela izgradnja jedne otvorene staje za smještaj junica u toku zime. Međutim, u staju su prvo useljene svinje nabavljene iz prvog otkupa na području okolnih sela u toku 1947. godine. Svako domaćinstvo je dobilo rješenje koliko mora predati svinja u naš objekat (od 1-4 komada) to je određivala posebna komisija Narodne vlasti. U komisiju za prijem svinja bili su određeni: Đorđo Dragojević. sekretar mjesnog odbora. Branko Sladojević i Ljubo Lakić. Prvog dana otkupa koji je trajao 7 sati ujutru do 7 sati naveče, sakupljeno je 700 komada svinja. Svinje su odmah cijepljene i nakon karantina bile odaslane u Novu Topolu,

S proljeća 1947. godine na Dobro su počeIe pristizati eklpe Poljoprivrednog zavoda iz Banja Luke koje su postavljale oglede sa raznim travama. Ogledno polje nalazilo se u blizini bivšeg Baltovog kućišta. I na ovom disiriktu su radiii geometri iz Bosanske Gradiše. Proveli su arondaciju. Po istom sistemu snimili su imanje. Postaviii su geometarske tačke kao i u Topoli. Na taj način izvukli i parcelisali table koje su imale svoje brojeve.

U to vrijeme Iogoraši su otišli van Bosne, a na njihovo mjesto došlo je nešto Grka koji su se nalazili u izbjeglištvu u našoj zemlji i bivši Njemački vojnici – zarobljenici. Među njima imali smo Čeha veterinara Karela Fihla koji je kasnije ostao na Dobru i tu proveo više godina, Zatim nekoliko traktorista i ostalih majstora

Plodosmjena usjeva vršena je u dogovoru Kolegijuma stručnjaka i na taj način su gajene mnoge kulture. iz svega se vidi da se tada nije moglo nešto drugačije ni uraditi.

(nastavit će se)

Facebook Komentari