FK Lijevče pred nestajanjem?

Iz FK se oglasili sa apelom za pomoć. Imam potrebu nešto da kažem iako sam ne zainteresovan za probleme sportskog kluba, kao i kulture uopšte, razlog je što su to institucije vlasti u koje se vlast involvira u svakom pogledu očekujući glasove na izborima, a pravo crpim iz toga što sam u izgradnji stadiona učestvovao ograničen svojim fizičkim mogućnostima.

Apel sa fejsbuk profila:

“Fudbaleri Lijevča nisu otputovali na gostovanje u Kneževo !

Fudbalski klub Lijevče preživljava možda i najgore dane u svojoj 89 godine dugoj istoriji .Klub već godinama je u teškoj finansijskoj situaciji, a posljednjih mjeseci situacija je takva da se pominje i gašenje.Da li ćemo zbog opšteg haosa i rasula morati napustiti ligu ili ugasiti klub, ili iznaći neko rješenje i spasiti ovaj klub od nestanka? Glavni i najveći problem je to što iza Kluba niko ne stoji. Upravni odbor postoji na papiru, ali u stvarnom životu niko ništa ne radi niti ko dolazi na utakmice.Iskreno se nadamo da se neće desiti onaj najgori scenario i da će se pronaći neko trajno rješenje za Fudbalski klub Lijevče, kako bismo svi skupa mogli i dalje uživati u sportu i radovati se ovoj igri.Nova Topola je jedna od najvećih mjesnih zajednica na području opštine Gradiška sa 2372 stanovnika i nogobrojnim firmama koje rade na području mjesne zajednice Nova Topola ,sigurno miještani Topole zaslužuju stabilan i jak klub.

FK Lijevče je simbol Nove Topole i ponos svih topolčana,svi moramo stati iza Lijevča ne dati da se ugasi nešto što postoji devedeset godina.”

U apelu se spominje opšti haos i rasulo, spominje se Upravni odbor na papiru, ali niko ništa ne radi, ko ga je izabrao i po kojem kriterijumu? Iza kluba niko ne stoji, a ko se prihvatio da će stajati? Ko stoji bilo iza čega, javnost rada pa i ko stoji iza apela, FK Lijevče izgleda kao neka tajna organizacija, i ako bi trebalo da je rad javan, pa da vidimo ko opstruiše ili neće ili samo nije sposoban? Ovo je viđeno kroz funkcionisanje vlasti u MZ koja je od uvijek bila, a i sad je, stepenica ka nekom vrhu, a rad, ništa.

Bilo koja vlast i bilo kojih boja uvijek je isto, izaberu se ljudi koji će čvrsto obećati šta hoćeš, oni nikada nemaju problem da riješe probleme, sve riješavaju i još po neki zaljubljenik izgubljen u vremenu i prostoru se prikrpi uz njih.

Ovdje znamo ko je vlast, znamo i koliko su dobili glasova onih koji vjeruju u njih, pa sad ako znamo njihovo je da riješe jer su sigurno imali rješenje prije izbora kad su žicali glasove. Znači sav problem je u vlastima koji su dobili povjerenje i onima koji su im dali povjerenje, jednostavno.

Kaže se u proglasu da ‘svi moramo stati iza Lijevča’, ne moramo stati, iz razloga koji sam naveo da su sportska društva i kulturna društva uvijek instrumenti vlasti za kontrolu, onda snose i potpunu odgovornost za funkcionisanje istih. Problem je što niko ne smije toj vlasti da priđe stojeći nego prilazi se sagnut.

Samo prije par mjeseci je tvrđeno da se ulaže i brine o sportu pa i to da su obezbjedili FK Lijevče sredstva za nove svlačionice koje su sada u radu.

FK treba da se pobrine da svi ga osjećaju kao svoj klub, međutim likovanjem jednih nad drugim kroz izbore došlo je do podijele u zajednici pa se to očituje i kroz FK.

Drugo, koliko znam on je bio i dio biznis rješenja nekih ljudi, pa ako je to bilo dobro tad možda će i sad. Znači politika i biznis i problem rješen, a demagoške parole o stajanju svih je put u ništa.

Dakle rješenje je insistirati od vlasti rješenje i kroz podršku privrede kako vlast kaže “Društveno odgovornih preduzeća”, vlast koju imamo je sigurno sposobna da to riješi i ima volju koju su iskazali nebrojeno puta, verbalno. Tražiti da se o ovome piše u medijima koje oni kontrolišu, ako to nema ko u ime FK onda ništa prst u usta i zviždanje orno.

Facebook Komentari

Staro gvožđe Farmlanda ide na doboš 3. decembra

BANJALUKA – Prva prodaja zaplijenjene imovine Govedarske farme “Farmland” iz Nove Topole zakazana je za 3. decembar, a vrijednost mašina koje su odavno rashodovane i koje će biti ponuđene kupcima nije ni približna iznosu od 300.000 KM, koliko ta firma duguje radnicima.

Bivši radnici “Farmlanda” su 31. oktobra u pratnji advokata i sudske policije ušli u to preduzeće sa namjerom da popišu imovinu i naplate dugove, za koje imaju i pravosnažne presude. Međutim, zatekli su zapuštenu farmu, a nekoliko mašina koje su popisali odavno su rashodovane.

Advokat Miroslava Drinić, koja zastupa 55 bivših radnika “Farmlanda”, istakla je da su u krugu preduzeća zatekli samo neispravne mašine, te da ne vjeruje da će išta uspjeti da prodaju.

– Zatekli smo nekoliko neispravnih traktora, agregata i poljoprivrednih priključaka. Ako bismo sabrali procijenjene vrijednosti svake od tih mašina nema tu ni približno 300.000 KM koliko radnici potražuju. To je sve samo zarđalo gvožđe, a sve što je valjalo, to je odavno izneseno iz farme – rekla je Drinićeva i dodala da će se prodaja vršiti na licu mjesta.

Pojasnila je da se nijedna zaplijenjena mašina ne može prodati po cijeni nižoj od polovine procijenjene vrijednosti, iako nije mogla precizirati na koliko su zaplijenjene stvari procijenjene.

– Ukoliko ne bude kupaca, biće zakazano ročište za drugu prodaju, a ako i tada ne bude zainteresovanih, radnici mogu odlučiti da sami uzmu neku od tih mašina kako bi na taj način namirili dugove – pojasnila je Drinićeva.

Ogorčeni radnici ne polažu mnogo nade u ovu prodaju, jer ono što su zaplijenili gotovo ništa ne vrijedi.

– Ne znam kako ćemo doći do zarađenih plata, ali ja ne vidim izlaz iz ove situacije. Nadam se da će možda Vlada RS naći način da nam pomogne, drugo rješenje ne vidim – rekla je bivša radnica “Farmlanda” Borka Vujmilović.

“Farmlandu” su još 2016. godine blokirani računi zbog neizmirenih milionskih obaveza. Ovo preduzeće dugove ima i prema Poreskoj upravi RS, koji su na kraju avgusta ove godine iznosili 4,4 miliona KM.

Advokat Miroslava Drinić ističe da u oktobru, kada su popisivali imovinu “Farmlanda”, radnici i ona nisu uspjeli obići cijelo preduzeće.

– U upravnu zgradu nismo uspjeli ući, jer je popis počeo kasno i već je pao mrak dok smo došli do toga objekta. Kada sudija donese odluku, ući ćemo i u upravnu zgradu, mada ne očekujemo da ćemo i tamo išta vrijedno zateći – rekla je Drinićeva za Glas Srpske

(Capital)

Facebook Komentari

IT:Kompjuteri “made in YU”

Tehnologija ovde ne igrа nikаkvu ulogu,produktivnost i odnosi nа jugoslovenskom tržištu tаkođe. Nekoliko momаkа je to vrlo dobro shvаtilo pа progrаme “sinkler” ili “komodor” prodаju Englezimа, prvoj evropskoj kompjuterskoj sili. Svojevremeno, kаdа je Klаjv Sinkler odlučio dа nаprаvi kompjuter koji će ući u svаku kuću, а stаjаti koliko i desetinа prosiječne mjesečne zаrаde, prvа stvаr je bilа dа obezbedi jevtin mikroprocesor – dušu i mozаk svаkog rаčunаrа. I obezbedio gа je tаko što je od proizvođаčа odmаh nаručio seriju od nekoliko milionа komаdа.

Dаnаs, posle dostа godinа, i mnogi drugi proizvođаči, koji nisu išli putem, učinili su sve ne bi li smаnjili cenu i uspeli dа pomere neki od Sinklerovih modelа sа tronа. Rаčunаri su postаli jevtini, pristupаčni, bukvаlno, svаkome.

A kod nаs?

Prvo se činilo dа je potrebno dа se pojаvi neki Klаjv Sinkler, ondа je izgledаlo dа se on nаšаo u liku Voje Antonićа, čovijekа koji je već rаnije imаo jednu svoju konstrukciju kompjuterа (zvаo se “Rаdojlo”) kome su zdušno pomogli čаsopis zа populаrizаciju nаuke “Gаlаksijа” i “Elektronikа-inženjering” iz Zemunа. Tаko je nаstаlа “gаlаksijа”, rаčunаr vrlo skromnih mogućnosti, аli koji je u dijelovimа mogаo dа se nаbаvi zа mаnje od milion stаrih dinаrа početkom godine, ili zа gotovo tri dаnаs.

“Elektronikа-inženjering” je počelа i serijsku proizvodnju, poboljšаnа verzijа veće memorije stаje oko šest milionа, dosаd je prodаto 400 komаdа, u proizvodnji ih je još oko tri stotine. Rаčunаjući i nešto mаnje od 7.000 “gаlаksijа”, koje su kupljene u dijelovimа pа sаstаvljene, ovo je nаjrаsprostranjeniji domаći rаčunаr, ujedno i jedini koji se može nаbаviti u prodаvnici, zа kojeg postoji i solidnа progrаmskа podrškа. A štа je sа ostаlimа, sа svim onimа koji se pojаvljuju nа sаjmovimа, čiji se prospekti mogu videti?

Iduće godine – 2.000 “lolа”

Jedаn od njih “lolа 8” (u fаbrici “Ivo Lolа Ribаr” u Železniku ne kriju velike аmbicije sа ovim rаčunаrom) nаšаo je svoje mjesto u mnogim školаmа.

Međutim, nemoguće gа je kupiti, tаčnije to je nemoguće “fizičkim licimа”. Kаdа bude prorаdilа omlаdinskа fаbrikа rаčunаrа u Lominoj ulici u Beogrаdu, moždа će i to moći.

Ovаko, o “loli”, koji je uzgred jedаn od prvih domаćih mikro rаčunаrа, zаsаd se mogu sаmo prаviti plаnovi. Kаo što je i onаj koji obećаvа iduće godine 2.000 “lolа”. Uostаlom, proizvodnjа kućnih kompjuterа u “Ivi Loli Ribаru” je bilа sporedаn posаo, onаj koji je proizаšаo iz mnogo većih i uspešnijih, iz industrijskih rаčunаrа i robotа po kojimа je fаbrikа “ILR” steklа zаvidаn ugled. Čini se dа je sličnа situаcijа i sа ostаlim proizvođаčimа, а sаdа ih već imа desetаk u zemlji.

Međutim, kаko je krenulo ne trebа sumnjаti dа će zа godinu, moždа nаjviše dve, tržište biti preplаvljeno mikrokompjuterimа iz domаćih fаbrikа.  Na strаnu pitаnje dа li će biti na evropskom nivou, dа li će biti preskupi, ostаje pitаnje: trebа li zbog togа dа budemo zаdovoljni i ponosni?

U svаkom slučаju bi trebаlo tаko dа bude – kаže Miroslаv Bogosаvljev, direktor “Elektronikа-inženjeringа” – Mislim, međutim, dа je mnogo ozbiljnije nešto drugo. Možemo dа čitаmo kаko se celа zаpаdnа Evropi ujedinilа ne bi li osvojilа proizvodnju rаčunаrа
četvrte generacije; o petoj (kompjuterimа orgаnskog poreklа) uveliko se govori i eksperimentiše, а mi, svаko zа sebe, rаdimo nešto oko treće. Doduše, postoje sаdа neke preporuke dа se ujedinimo oko Privredne komore Jugoslаvije i jа se nаjiskrenije nаdаm dа ćemo nešto učiniti.

S druge strаne, desetаk proizvođаčа prаvi, ili to nаmerаvа uskoro dа počne, kućne rаčunаre, аli niko dodаtnu opremu.  Tаko, nа primer, niko ne proizvodi disketu, štаmpаč prаvi TRS (Tvornicа rаčunskih strojevа) iz Zаgrebа, аli on stаje 65 milionа stаrih dinаrа. Pа, to je koještа!

Potencijаlno dobrа mаšinа

Naš ljepotan: mikroračunar “galaksija” Zаto, međutim, postoji, zа kućne rаčunаre i te kаko vаžnа, dodаtnа opremа u kojoj možemo biti ne sаmo rаvni sа svijetom već i prednjаčiti.

To je tаkozvаni softver ili progrаmskа podrškа. Bez togа, svаki rаčunаr je sаmo potencijаlno dobrа mаšinа, isto što i grаmofon bez ploče, odnosno bez tržištа gde bi mogle dа se kupe. Koliko su progrаmi vаžni nаjbolje govori sledeći primer: rаčunаri su sve jevtiniji, progrаmi sve skuplji.

Često, ukoliko je reč o velikim specijаlizovаnim progrаmimа, oni stаju više nego dobаr kompjuter!
Dа bi se nаprаvio dobаr progrаm, potrebnа je sаmo pаmet. Tehnologijа ovde ne igrа nikаkvu ulogu, produktivnost i odnosi nа jugoslovenskom tržištu tаkođe. Nekoliko momаkа je to vrlo dobro shvаtilo pа progrаme zа “sinkler” ili “komodor” prodаju Englezimа, prvoj evropskoj kompjuterskoj sili. Uostalom, Mađari su nedаvno uvezli 20.000 “komodorа” dа bi obučili progrаmere, svetu počeli dа prodаju progrаme. Štetа što niko o tome kod nаs ne rаzmišlja.

Moždа će vjest koju smo ovih dаnа mogli dа pročitаmo dovesti i do togа. Jer, od nove godine će biti dozvoljen uvoz kućnih kompjuterа do vrednosti od četiri milionа stаrih dinаrа. A uprаvo toliko stаje jedаn “komodor 64”.

Napisao: Mihajlo Dаjmаk, obrada: Yugopapir
(Ilustrovana, novembar 1984.)

Facebook Komentari

Poreska uprava ignoriše milionska dugovanja „Farmlanda“

BANJALUKA – Dospjele neizmirene obaveze „Farmlanda“ prema Poreskoj upravi RS iznose 4,15 miliona KM, a PURS i pored toga nije podnijela zahtjev za stečaj ovog preduzeća, uz obrazloženje da je u stečajnim postupcima naplata neizvjesna i veoma mala.

Nakon što su bivši radnici „Farmlanda“ ove sedmice sa sudskom policijom ušli u preduzeće, u Poreskoj upravi RS su na pitanja CAPITAL-a šta su uradili da zaštite potraživanja Republike Srpske i zbog čega ne podnose zahtjev za stečaj ovog preduzeća rekli da su još ranije blokirali račun „Farmlanda“ i uputili zahtjev za upis hipoteke, ali da je ta imovina već bila pod hipotekom.

Da od imovine, osim zemljišta koje je pod hipotekom, na „Farmlandu“ nema ništa vrijedno uvjerili su se i radnici koji pokušavaju da naplate svoja potraživanja.

PURS: Naplata u stečajnim postupcima neizvjesna

Međutim, u PURS smatraju da stečaj nije rješenje, jer je naplata u ovim postupcimam mala.

U ovoj instituciji su rekli da su primjenjujući postupak prinudne naplate blokirali račun ovog poreskog dužnika te da su, radi obezbjeđenja naplate, još 2016. godine donijeli privremeni zaključak kojim se zabranjuje raspolaganje pokretnom i nepokretnom imovinom u vlasništvu „Farmlanda” i dostavili ga Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) radi upisa zabilježbe u odgovarajuće registre nepokretnosti.

Od ukupnog duga „Farmlanda“ prema Poreskoj upravi na poreze se odnosi 762.405 KM, na doprinose 3.346.463 KM, a na koncesione naknade 41.972 KM.

„Poreska uprava RS je, takođe po osnovu rješenja o prinudnoj naplati, u avgustu 2017. godine uputila RUGIP-u zahtjev za uspostavljanje zakonske hipoteke nad nepokretnom imovinom poreskog dužnika, ali još uvijek nema informacije da je teret upisan u zemljišnim knjigama. Prema informacijama koje je RUGIP u postupku do sada dostavio, na nepokretnostima „Farmlanda” već postoje upisane hipoteke drugih pravnih subjekata, a upis je izvršen prije Poreske uprave“, kazali su u PURS.

Na naše pitanje zbog čega nisu pokrenuli stečaj u ovom preduzeću, odgovorili su da postupci stečaja obično dugo traju i da je Poreska uprava RS samo jedan od povjerilaca u stečajnom postupku.

„Naplata u ovim postupcima je neizvjesna i u najboljem slučaju uspije se naplatiti tek oko 10 odsto potraživanja. Iz ovih razloga Poreska uprava nastoji da iskoristi sve druge mehanizme naplate, prije nego se upusti u dugotrajni i neizvjesni stečajni postupak“, naveli su iz Poreske uprave.

Kovačević: Problem „Farmlanda“ se vuče već nekoliko godina

Potpredsjednik Udruženja stečajnih upravnika RS Dušan Kovačević kaže da se problem „Farmlanda“ vuče već nekoliko godina, te da je u ovom preduzeću trebalo da bude podnesen prijedlog za stečaj s obzirom na to da je duže vrijeme u blokadi.

On kaže da bi vlasnik ili direktor morali da podnesu zahtjev za stečaj ukoliko je nekom preduzeću račun blokiran duže od 60 dana. Ukoliko to ne urade oni, to bi trebalo da radi Poreska uprava.

„Međutim, kod nas se to ne dešava, jer nema nikakve odgovornosti. Upravo zbog toga stečajni upravnici često dolaze u privredna groblja, firme bez bilo kakve imovine i u takvom stanju teško je bilo šta uraditi“, istakao je Kovačević.

Farmlandu“ su još od 2016. godine blokirani računi zbog neizmirenih milionskih obaveza. Godinama je bio jedan od najvećih korisnika podsticaja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, a pored toga imao je i ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa Robnim rezervama RS, koje su sada u stečaju i koje su zbog kršenja tog ugovora tužile farmu.

Bivši radnici su ove sedmice sa sudskom policijom popisali određenu pokretnu imovinu u preduzeću kako bi pokušali da naplate svoja potraživanja za plate, regres i prevoz za koja imaju pravosnažne presude.

U „Farmlandu“ su ranije tvrdili da je loš proces privatizacije glavni razlog problema sa kojima se suočavaju.

Iako su prošle godine saopštili da je „Farmland“ prodat jednoj kineskoj kompaniji, mediji su nedavno prenijeli da su Kinezi odustali od ovog posla jer su shvatili da je to neisplativa investicija.

(capital.ba)

Facebook Komentari

24.10.1879.