Filijala Marijin Dvor

Trapisti su kupili 1893. godine u Windhorstu zemlju od jednog koloniste i tu osnovali filijalu Marienburg – Marijin Dvor. Kamen temeljac postavili su 18. marta iste godine. Sagradili su i crkvu i u njoj slavili prvu sv. misu 18. novembra.I u ovoj filijali otvorili su pored ostalih gospodarskih objekata i siranu. Mještani su im i ovdje svakodnevno isporučivali mlijeko koje se oni prerađivali u sir i maslac.

Proizvodnja sira u obje filijale uspješno se razvijala. Svakoga dana otkupljivali su 2.000 ili čak 3.000 litara mlijeka. S uspješnim razvojem sirana otkup mlijeka se povećao na čak 8.000 litara mlijeka. Proizvodnja sira dostigla je godišnje 100 do 120 tona, a maslaca do 110 tona. Višak otkupljenog i vlastitog mlijeka pasterizirali su i dovozili u Banjaluku gdje su ga nudili na prodaju. Mlijeko je bilo veoma cijenjeno zbog svoje kvalitete, ali i zbog cijene. Naime, bilo je jeftinije nego kod drugih prodavača.

Sir su pakirali u pakete od 4,8 kg i slali ga poštom, odnosno otpremali željeznicom naručiteljima po cijeloj Monarhiji, ali i van njezinih granica. Bili su također i službeni opskrbljivači sirom kraljevskog dvora u Beogradu.

Putopisac H. Renner piše: “Sada se samostan… bavi fabrikacijom takozvanog trapističkog sira, koji je na dobru glasu i izvozi se i u inozemstvo. Pošto samostan nema toliko krava, uzima se mlijeko za samostansku siranu ponajviše iz bliskih njemačkih naseobina”.

Jedan kasniji kroničar bilježi: “Neću pretjerati ako ustvrdim da je danas Lijevče polje najrazumnije obrađeni predjel Bosne. Bosanski težaci iz okolice poprimili su nov način obrađivanja zemlje, te se danas takmiče s naseljenicima.

Sir su redovno slali na analize. Tako su 25. oktobra 1926. uputili Higijenskom zavodu sa školom narodnog zdravlja u Zagrebu tri uzorka sira pod sljedećim nazivima: “Fromage des Trapistes Croatie”, “Modly-ev Trapist sir” i “Fromage des Trapistes Mariastern”. Nakon
analize Zavod je poslao svoje stručno mišljenje pod br. 1390/926 od 17. novembra 1926. u kojem kaže: “Sve tri vrste sira su prvorazredne (vollfetter Käse) bez bitne razlike, osim u procentualnom mnoštvu vode, koja bi u trgovačkom pogledu mogla uplivisati na cijenu”.

No, ni siranama nije bilo lako poslovati pozitivno u to vrijeme. Naime, rješenjem Kraljevske banske uprave I broj 2583/T od 4. januara 1934. godine trapističke sirane uvrštena su u “industrijske radnje”.Stoga trapisti traže da se to rješenje stavi van snage i da ih se “uvrsti u proizvodne radnje zanatskog obima”.

Kraljevska banska uprava Vrbaske banovine, Otsek za trg. obrt i ind. donosi 14. travnja (aprila) 1938. godine rješenje br. 2309/T-38 u kojem stoji: “…donosim Odluku da se sirarska radnja Samostana trapista ima smatrati proizvodnjom radnjom zanatskog tipa. Razlozi: Zapisnikom o komisijskom uviđaju sirarske radnje Samostana trapista u Aleksandrovcu i Novoj Topoli ustanovljeno je:
a) način proizvodnje: sama izrada sira izvodi se ručnim radom, na taj način što se posle kuvanja mleka ovo sipa u kace, u kojima se zasiri, posle čega se sir formira, stavlja u potrebne kalupe, a zatim pod prese. Za celi ovaj rad ne upotrebljava se motorna snaga. Za sirenje postoje tri kace, tri ručne prese za prethodno isceđivanje mase i šest redova ručnih presa sa kalupima.
b) Podela rada: Podela rada u industrijskom smislu ne postoji.
v) Broj uposlenih radnika: U sirani posao obavlja pet redovnika (braće) uz povremenu pripomoć četiri poljoprivredna radnika.
g) Upotreba motorne snage: upotreba motorne snage prikazana je pod t.

a) odnosno ne upotrebljava se.
d) Da li se radi za stovarište ili prema porudžbini: radi se isključivo prema porudžbini.
đ) Dnevni kapacitet 100 (sto) sireva od cca 110 dk. dnevno u sirarskoj radnji u Aleksandrovcu, a u sirarskoj radnji u Novoj Topoli 80 (osamdeset) sirova iste težine.

Svi članovi komisije, kojoj je prisustvovao izaslanik Trgovinsko-industrijske i zanatske komore saglasili su se da se u konkretnom slučaju radi o proizvodnoj radnji zanatskog obima”.

Sirana u Topoli je uništena u septembru 1944. u ratnim dejstvima.

Trapisti tijekom 1946. godine još dobijaju brojne narudžbe za svoj sir iz Hrvatske, Slovenije, Srbije… Tako u pismu Gejzi Kerešiju, trgovcu iz Subotice, odgovaraju 13. septembra 1946. godine: “Ovime Vas učtivo izvješćujemo da Vašem nalogu u pogledu sira u Vašoj dopisnici od 5. o. mj. na žalost, ne možemo udovoljiti, budući
da je naša sirarna, pod kraj rata posve uništena sa cjelokupnim svojim uređajem.Sadašnje pak prilike ne dozvoljavaju nam da obnovimo sirarnu i nastavimo sadaljnjim radom na proizvodnji našeg, na daleko čuvenog sira trapist. To je prešlo u prošlost. Toliko za Vaše ravnanje.”

Pokoušaj ponovnog oživljavanja proizvodnje sira 1961. u Topoli je propao, a o pokušaju proizvodnje drugi put.

Facebook Komentari

U NOVOJ TOPOLI POČELA IZGRADNJA TROTOARA

U Mjesnoj zajednici Nova Topola počela je izgradnja trotoara.

Zamjenik načelnika opštine Gradiška Ognjen Žmirić izjavio je da je u planu da se do kraja godine izgradi oko 3 kilometra trotoara. Trotoari će biti postavljeni od raskrsnice u Novoj Topoli prema MZ Elezagići, u dužini od jednog kilometra, drugi kilometar planiran je od raskrsnice prema Srpcu, a treći od O.Š.”Petar Kočić” prema Gradišci, takođe u dužini od jednog kilometra.

Žmirić je istakao da su trotoari veoma važni za stanovnike Nove Topole, posebno učenike Osnovne škole “Petar Kočić” koja se nalazi uz magistralni put Gradiška-Banjaluka i koji je jedan od najprometnijih u Republici Srpskoj.

Ukupna vrijednost radova, prema riječima Žmirića, je oko 600 000 KM.

 

Facebook Komentari

Topolski Oras

Ne da se Oras, a nedaju se ni oni koji pričaju priče o orasu o kojem ne znaju ništa. Svi bi ga prisvojili sebi i pisali mu istoriju.

Niko ne zna o orasu ni ko ga je posadio ni kada, isto kao što bi rado izmjenuli istoriju Topole tako bi dodavali svoje istine i o ovome starcu, a jednostavno je, pitajte ga o tome što je vidio za svojih godina dok stoji tu i ispraća generacije đaka i onih koji su bolesni dolazili u njegov hlad i čekali da dođu na red kod doktora u ambulanti ispod njega.

Bogata je istorija njegova i kako to da se ne zna, a šta znate o Topoli, jeste se upitali kada i zašto bi je sakrili?  Svako mjesto se rodilo, razvijalo se, ljudi su dolazili, odlazili, oni koji su tu rođeni pamtili svoje djetinjstvo, školske dane i nosili u srcu kad su otišli pa i taj oras i sve hrastove, kestene, topole, bagreme, dudove, šumice, bare i priče o ljudima.

Sjećaš li se Burkata, Anke i Pjerina, Patenastera, Karlovića, poštara Ante, Mare i Stipe, nastavnice njemačkog Ani, Paule, učenja klavira kod časnih, nastavnika Ante, i mnogih drugih znanih i neznanih, malih i velikih, dobrih i loših. Sjećaš li se gape, staroga doma, dudova i bagrema, kupanja u kanalu?

Orasu stari sjećaš li se sutlijaša i kakava od mlijeka u prahu, okrajine hljeba, Fajke podvornika, grudvanja između “albanije” i škole, veličanstvenih sportskih takmičenja za dan škole, mršavih i debelih. Sjećaš se a ne možeš da pričaš, samo šutiš, sjećaš li se takmičenja u klikeranju pod tvojom krošnjom, sjećaš li se…?

Mnogi bi prisvojili brigu o tebi, pa i oni koji su ti sjekli grane da te smanje jer su te se bojali, pa bi te mjerili i premjeravali, a nisu ti dali da se raširiš koliko si htio i mogao jer si silan bio i ostao.

Ti nisi njihov ni moj, ti si simbol Topole, ti si Topolski Oras i svih onih koji su te upamtili, sviju onih koji imaju barem jednu priču o tebi, ti si simbol svih onih drvoreda koji su po jarku suncu štitili od ljetnih vrelina i pravili nezaboravnu hladovinu putnicima koji su prolazili kroz tu ljepotu.

Kako su ti kršili i sjekli grane tako ti braću i sestre posjekoše jer su ih se bojali, koji rekoše da je drveće opasno da bi mjesto zelene ljepote napravili betonska rugla koja danas gledamo i opasno prijete.

Danas bi neki da budeš simbol prepoznatljivosti Gradiške, a zašto kad  samo ovdje  je rasti mogao iako nije slobodan da pokaže dokle je mogao, a mogao je.

Facebook Komentari

ADAPTACIJA DOMA KULTURE U TOPOLI

Načelnik opštine Gradiška Zoran Adžić potpisao je danas sa predstavnicima gradiške firme „Beton“ Ugovor za izvođenje radova na adaptaciji Doma kulture u Novoj Topoli. Vrijednost investicije iznosi 627.000KM od kojih je 250.000evra donacija Vlade Republike Srbije, a ostatak je izdvojen iz budžeta Opštine.

Načelnik Adžić je rekao da potpisivanjem Ugovara počinju radovi na rekonstrukciji čije je rok završetka 90 dana. U planu je sanacija krova i vanjskih građevinskih radova kako bi se, bez obzira na vremenske uslove, mogli izvoditi unutrašnji radovi. Prema projektu saniranja Doma kulture planirana je i sanacija svlačionica Fudbalskog kluba „Lijevče“ koje se nalaze u sklopu Doma.

„Izradom regulacionog plana Nove Topole planirano je da se ispred novosaniranog Doma izgradi trg. Uključujući sve planirano Nova Topola bi dobila ono što zaslužuje a to je centralna mjesna zajednica van grada opštine Gradiška“ rekao je Adžić.

On je dodao da je sljedeće sedmice u planu potpisivanje ugovora o izgradnji tri kilometra pješačke staze u centru Nove Topole. „Radićemo kilometar trotoara u pravcu od Osnovne škole „Petar Kočić“ prema Srpcu, kilometar u pravcu Gradiške i u pravcu Elezagića čime će đacima i pješacima biti omogućeno bezbjedno učešće u saobraćaju.

Facebook Komentari

Turizam:Staza baštine – Od trapista do graničara

Nova Topola je uključena kao dio projekta ‘Staza baštine – Od trapista do graničara’.

Jum GulemBioski, Zidarski i Stolarski Majstori

Šta to ima Topola da ponudi za razvoj turizma, po našoj vladajućoj garnituri, ništa? Institucije koje bi trebale da misle o tome i ne žele da se bave Topolom i njenom istorijom, a trebali bi, jer kako bilo i kakva bila u vremenu od nastanka Windhorsta pa do kraja 1944, a i poslije ’44 vrijedi truda da bi se sagledao značaj Topole kako istorijsli, privredni, kulturni i svaki drugi.Jedan projekat koji je aktuelan biće dijelom realiziran u Novoj Topoli sa pripadnicima njemačke nacionalne manjine.

groblje nijemaca u N. Topoli

Caritas biskupije Banja Luka promovirao je projekt “Staza baštine – Od trapista do graničara” koji se financira kroz EU INTERREG program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora na 21. Međunarodnom sajmu u Mostaru održanom od 10. do 14. aprila 2018.

Projekt traje dvije godine, a provode ga Grad Lipik kao vodeći partner te Grad Garešnica i Caritas biskupije Banja Luka. U sklopu sajma i prigodnog prostora promovirani su ciljevi i aktivnosti projekta koji doprinose razvoju turizma i povećanju turističke ponude u prekograničnom području. Posjetitelji sajma su upoznati s ostvarenim aktivnostima poput realizacije multimedijalnog centra u trapističkom samostanu Marija Zvijezda, ali i s nadolazećim aktivnostima obilježavanja staze, uređenja muzeja i multimedijalnog prostora na ZZ Livač u Aleksandrovcu.

Kako bi doživljaj projekta bio potpun, posjetitelji sajma su mogli i probati originalni sir trapist i čuti o povijesti dolaska trapista na banjolučko područje.

Facebook Komentari

Investicije: Salaš Ribarski San

Kako je jedna dobra ideja postala opipljiva stvarnost?

Goran Damjanović i Dragan Djukanović dva drugara odlučili da, investiraju iz ljubavi prema prirodi, lovu i ribolovu i iskrčiše šumicu koju su kupili te napraviše ribnjak, radilo se krčllo i kopalo dok.

Investitorski zanos ne uze maha dok je ribnjak dogotovljen, šumica je još uvijek velika i mami novootkriveni žar za iskorištavanjem ljepote kojoj su dali obrise kroz maštu i odluka je pala, restoran!

“Salaš Ribarski San” se smjestio u Trošeljima nekih nekoliko minuta od “Raskršča” i upotpunio priču o investicijama ne tako velikoj ali rekao bih mnogo uspješnijoj u perspektivi od mnogih drugih koje se najavljuju godinama i po realizaciji ubrzo nestaju.Ova urađena u tišini i bez medijske buke čini se stvorena je da uspije,  jer nudi nešto novo i orginalno, nudi ljepotu u svojoj jednostavnosti. Priči ovdje nije kraj samo je uzeta pauza i ne zaboravite sami se uvjeriti.

 

 

 

Facebook Komentari

„Autoputevi RS“ zapošljavaju

„Autoputevi RS“ planiraju da zaposle 56 novih radnika, a između ostalog, traže inkasante, vođe smjene, saradnike za analitiku i praćenje naplate putarine.

Konkursom, koji je otvoren do 11. oktobra, „Autoputevi RS“ traže 10 radnika za poziciju vođe smjene, 25 inkasanata – blagajnika naplate, dva stručna saradnika za analitiku i praćenje naplate putarine te dva stručna saradnika za kontrolu naplate putarine.

Ovo javno preduzeće, koje u utorak planira da otvori preostali dio autoputa „9. januar“, od Drugovića do Prnjavora, traži i nekoliko inženjera.

Između ostalog, traže inženjera za sistemsko održavanje, evidenciju i ranu dijagnostiku potencijalnih problema na sistemima klimatizacije, ventilacije, grijanja i hlađenja, inženjera za održavanje elektro-energetskih objekata i postrojenja, inženjera za održavanje sistema naplate putarine.

Potrebno im je i sedam operatera za upravljanje i nadzor saobraćaja, kao i dva tehničara u službi za održavanje sistema i podsistema te dva tehničara u službi za održavanje elektro-sistema i podsistema.

Oglasom se traži i tehničar za održavanje kompjuterskih sistema kao i tehničar za održavanje sistema i podsistema.

Planirano je zapošljavanje i inženjera za zaštitu životne sredine.

“Autoputevi RS” su i u prošloj godini povećali broj zaposlenih. Oni su na kraju 2017. imali 95 radnika, dok su godinu ranije imali 59 radnika.

Od direktora ovog javnog preduzeća Dušana Topića danas nismo uspjeli dobiti komentar u vezi sa ovim konkursom jer se nije javljao na telefon.

Gradnja autoputa “9. januar” je završena i prema najavama iz ovog preduzeća dio od Drugovića do Prnjavora, biće otvoren u utorak.

Time će u saobraćaj biti pušten kompletan autoput Banjaluka-Doboj. Ukupna dionica od 72 kilometra koštala je 402 miliona evra.

Iz javnog preduzeća ranije su najavljivali da će izgradnjom ovog autoputa biti stvoreni uslovi za zatvoreni sistem naplate putarine u RS.

Međutim još nije poznato kada će se na taj način putarina početi naplaćivati niti koliko će iznositi, s obzirom na to da sve planirane naplatne kućice još nisu izgrađene.

Podsjećamo, nedavno je izabrana firma koja će graditi naplatne kućice na autoputu Gradiška – Banjaluka u Novoj Topoli, Aleksandrovcu i Čatrnji, o čemu je CAPITAL pisao u tekstu Stanković pobijedio Kaju i Čorokala – „Integra“ gradi naplatne kućice.

Nakon toga raspisan je i tender za nabavku i ugradnju opreme na naplatnim ovim kućicama, a procijenjena vrijednost nabavke iznosi 3,5 miliona KM sa PDV-om, o čemu smo, takođe, pisali u tekstu Naplatne kućice na autoputu Banjaluka – Gradiška koštaće 11 miliona KM.

CAPITAL: M. Čigoja

Facebook Komentari

SNSD u Topoli oduševio prisutne!

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Željka Cvijanović
rekla je večeras u Novoj Topoli da je vlast Srpske ove godine uložila
5,5 miliona KM u različite projekte u Gradišci, koji su važni za život
građana i istakla da će oni znati uzvratiti SNSD-u.

“To su projekti koje je Vladi Republike Srpske predložila lokalna zajednica koja je aktivna, radi i sarađuje sa institucijama Srpske”, naglasila je Cvijanovićeva na predizbornom mitingu SNSD-a.

Ona je izrazila zadovoljstvo podrškom građana na skupu u Novoj
Topoli, ističući da to označava ubjedljivu pobjedu SNSD-a na području
Gradiške.

“Postoji razumijevanje sa narodom Gradiške. Prošli smo dosta toga
zajedno i pobjeđivali velike suše, poplave i led, krizu i teška vremena.
Oni znaju kako će uzvratiti SNSD-u”, rekla je Cvijanovićeva.

Kandidat SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH Milorad Dodik
rekao je da SNSD u ovom kraju redovno pobjeđuje na izborima i uvijek se
odužuje ljudima za tu podršku.

“Ovo je dobar narod, posvećen slobodi i izgradnji Republike Srpske i
zato smo ovdje uvijek dobro dočekani. LJudi su došli večeras na
politički dogovor sa nama o tome šta ćemo raditi u budućnosti”, rekao je
Dodik.

On je istakao da je ubijeđen da će narod u Novoj Topoli ponovo glasati za SNSD i kandidate ove stranke.

Kandidat za poslanika u Narodnoj skupštini Srpske iz Izborne jedinice
dva Ognjen Žmirić rekao je da Nova Topola od 2012. do 2016. godine,
kada su lokalnu vlast činile stranke Saveza za promjene, nije dobila
ništa.

“Ove godine radimo tri kilometra trotoara u Novoj Topoli, rekonstruišemo Dom kulture i ulažemo šest miliona KM u infrastrukturu u Agroindustrijskoj zoni gdje italijanska Kalcedonija gradi objekat za 500 radnika. Gradi se i tržni centar gdje će biti zaposleno najmanje 50 radnika”, naveo je Žmirić.

On je naglasio da Nova Topola napreduje i da je siguran da će narod to prepoznati i ponovo na izborima podržati SNSD.

Na predizbornom skupu predstavili su se i nosilac liste za parlament
BiH iz Izborne jedinice jedan Nebojša Radmanović, nosilac liste za
Narodnu skupštinu Srpske iz Izborne jedinice dva Darko Tomaš i ostali
kandidati.

Facebook Komentari

Adžićeva kontrola uma

U jeku predizborne kampanje opština asvaltira biciklističke staze po selima iako Adžić tvrdi da je riječ o putevima. Ako ništa može se pohvaliti da smo opština sa najviše biciklističnih staza. Ja bih ovo ocijenio veoma pozitivnim s obziromse da u Gradišci se održava osamnaesti put manifestacija s ciljem da se promovišu alternativni načini prevoza, vožnja bicikla i pješačenje, te podizanje svijesti o zdravom načinu života i zaštiti životne sredine.

Na tim ‘putevima’ biti će jako nezgodno se susretati sa drugim vozilima, a biti će i jako opasno zimi, a o tome kad dođe zima.

U Bistrici na organizovanom dernek poslije asvaltiranja i svečanog otvaranja tradicionalno se nešto zagrize i porazgovara, ovaj put u svrhu kampanje za izbore iako je povod trebao biti ‘put’.

Otvaranje privrednih objekata i puteva ne bi smjelo da se pripisuje ni jednoj atranci jer opštinske pare su sredstva svih građana opštine a prikupljena kroz poreze, to aktuelna politička garnitura zna naravno. Zašto onda na svečanom ručku Adžić koristi priliku da agituje za glasove političkoj opciji kojoj pripada?

Adžić predstavlja urađeno kao SNSD donaciju i za uzvrat očekuje glasove, vršeći psihološki pritisak na nezahvalne mještane koji ne glasaju za SNSD. Kontrolišući situaciju i hvatajući mještane na krivoj nozi sugeriše i potencira pljesak kao svojevremeno prije 21 godinu kada je njegov stranački vođa na jednoj sesiji u Topoli tražio od njega da plješće pošto ovaj nije pljeskao i pred svima učesnicima diktirao tempo Adžiću dok nije sve odjekivalo od pljeska Adžićevih dlanova, isplatilo se, danas je on taj koji diktira pljeskanje poniženih mještana. Dobro je da nije zaprijetio i skidanjem asvalta ako se ne glasa za njih.

svi ćemo ovako jednog dana, samo dok nadjemo one koji će raditi za nas

Bio je još jedan gaf sa popom ali je to domena kulture jednog i drugog pa ne bih o tome.

Zašto je ovo bitno za Topolu pokušat ću obrazložiti svoj stav. Treba znati, a mnogi zaborave, sve što se gradi i izgradi u Topoli zasluge pripadaju svima koji su dali neku marku za porez ili su kupili nešto u prodavnici pa platili pdv, popili ste kavu i to je doprinijelo itd.

Ne može niko ko je na vlasti reći da je on zaslužan za to, on je samo raspodijelio i organizovao radove jer za to su izabrani. Ako ne mogu da pripišu zasluge, mogu da pripišu sebi pogreške koje prešućuju i galamom zauzmu um da on nije u stanju da razmišlja o onome što je iza nas od galame o boljoj budućnosti koju eto oni grade, a mi takvi kakvi smo nezahvalni tu smo da samo plješćemo po ritmu koji oni zadaju.

Ja nemam političke opcije i ne predlažem za koga treba glasati za koga ne, ovo je pokušaj da ukažem na manipulaciju i kontrlu uma koju pokušavaju kroz priču o onome što će se desiti ili neće, a preskačući ono što se negativno desilo a zaslužni su oni.

Pokušat će vas učiniti malim i zavisnim o sebi, pokušat će vas staviti pod kontrolu, a to je momenat kada sugerišu jači pljesak i dobiju ga, kontrola je uspostavljena, iza toga slijede sugestije o glasanju ili bilo čemu drugome.

Onaj koji za sebe može reći da je čovjek radiće po svojoj savjesti jer ako smo svi ljudi onda niko nije iznad nikoga. Političar nisu ljudi iako fizički liče, jer nemaju ni jedan moralni stav po kojem neko može reći da je čovjek, njihov moral je nemoral.

Ako ste dobili 100 KM ili ‘put’ nema potrebe za grižom savjesti glasati za onoga kojeg smatrate vrijednim glasa, ono što ste dobili ionako su uzeli od nas sviju. Oni sami nikada ništa zaradili nisu pa tako nikada i ne daju svoje i mjesto da su zahvalni narodu za dobro koje koriste i da plješću tom narodu oni traže da plješćete njima, zašto bi im pljeskali?

Facebook Komentari