Peticijom građani poručuju “Nećemo automobile skuplje od 50000KM”

U organizaciji neformalne grupe građana i odbornika PDP-a u Skupštini opštine Gradiška, Radislava Dončića, prikupljaju se potpisi za peticiju kojom bi se ograničila nabavna cijena automobila za potrebe opštine Gradiška, pri čemu nabavna cijena ne bi smjela preći 50.000KM s PDV-om. Ovu inicijativu građana je podržao i Narodni poslanik Draško Stanivuković.

Kako ističe Radislav Dončić cilj je da se obuzda opštinska uprava koja se ponaša u najmanju ruku bahato. “Opštinska uprava predvođena načelnikom Zoranom Adžićem je raspisala javnu nabavku nekoliko vozila, od kojih se planira vozilo za potrebe načelnika opštine čija je cijena oko 130 hiljada maraka. Ovo je u najmanju ruku bahato i bezobrazno ponašanje, s obzirom na potrebe koje imaju naši sugrađani ali i na raspolaganje parama građana“. Dončić ističe da je Adžić spomenuo brojne projkete ali od toga još nema ništa, ni dvorane, ni palate pravde, ni trga i drugih obrćanih stvari.

Adžić poručuje da je demokratsko pravo svakog građanina da iskaže svoje mišljenje ali da su ovo ljudi koji se bave špekulacijama. “Ti ljudi nemaju hrabrosti da stanu i ozbiljno razgovaraju, već samo traže medijsku pažnju. Ja sam u prethodne dvije godine pokazao kako se upravlja lokalnom zajednicom i eto dok su oni juče stajali na tom štandu ja sam imao sastanak sa arhitektama iz Beograda gdje smo dogovarali kako da gradimo Gradišku“. Gradiška je faktički postala grad, grad u kojem s jedne strane načelnik opštine ima svoje planove a građani svoje zahtjeve. Na koji način će peticija uticati na nabavku automobila za potrebe opštine ostaje da vidimo.

micromreza

Facebook Komentari

Srpska dala Čičiću „HE Bistrica“ za 6,8 miliona, sad kupuje pola za 10,6 miliona KM

VIŠEGRAD – Republika Srpska je prije 11 godina bez konkursa prodala laktaškoj firmi „Kaldera company“ Milenka Čičića 90 odsto preduzeća „Hidroelektrane Bistrica“ za 6,8 miliona KM, a sada kupuje pola tog koncesionog preduzeća za 10,6 miliona KM, otkriva portal CAPITAL.

Skupština akcionara „HE na Drini“ donijela je danas Odluku o kupovini  udjela od 51 odsto u preduzeću „HE Bistrica“ Foča.

„Skupština akcionara Društva, uz predhodnu saglasnosti Vlade RS, donosi Odluku o kupovini 51 odsto udjela u „HE Bistica“ Foča i to od preduzeća „Energo Bosna“ Prag 38,5 odsto udjela, „Kaldera company“ Laktaši 2,5 odsto udjela i „Elektrodistirbucija“ Pale 10 odsto udjela i sa tim u vezi zaključenje Ugovora o prenosu/prodaji udjela sa budućim prodavcima i preduzimanje svih drugih radnji koje je potrebno preduzeti radi realizacije kupovine udjela u „HE Bistrica““, navedeno je u usvojenoj Odluci.

Ukupna vrijednost 51 odsto udjela u „HE Bistrica“, prema procjeni revizorske kuće „Granth Torton“ koja je u vlasništvu bivšeg premijera RS Aleksandra Džombića, iznosi 10.590.956 KM, bez indirektnih poreza. Tu procjenu je potvrdila i revizorska kuća „BP revizor“.

„Sredstva za predmetnu kupovinu udjela će se obezbjediti iz ukupnih potraživanja od Matičnog preduzeća „ERS““, istaknuto je u Odluci „HE na Drini“.

Prema finasijskom izvještaju „HE Bistrica“ ukupan kapital tog preduzeća je na kraju 2017. godine iznosio 9.720.441 KM.

„HE na Drini“ kupiće tako udio u „HE Bistrica“, koja je nosilac koncesije za izgradnju četri male hidroelektrane na teritoriji opština Foča, pod uslovom da im budu ustupljeni i ugovori o koncesiji.

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske je 2006. godine dala koncesiju za izgradnju četiri hidroelektrane „Elektrodistribuciji“ Pale koja je zbog toga osnovala koncesiono preduzeće „HE Bistrica“. Vlada je zatim 2008. godine odlučila da uključi „Kaldera company“ Milenka Čičića u gradnju tih hidroelektrana na rijekama Bistrici i Janjini kod Foče vrijednih oko 150 miliona maraka.

Nakon toga je Skupština akcionara “Elektrodistribucije” Pale predala 90 odsto vlasničkog udjela u koncesionom preduzeću „HE Bistrica“ laktaškoj kompaniji (Dokument: Kaldera_ugovor o pristupanju ). Portal CAPITAL pisao je o tome u tekstu „AFERA: “Elektrodistribucija” Pale izabrala partnera bez javnog konkursa“.

Međutim, nekoliko godina kasnije, 2012. godine „Kaldera“ je zbog nedostatka novca za izgradnju hidroelektrana ponudila „Elektrodistribuciji“ Pale da otkupi udio u koncesionom poduzeću „HE Bistrica“.

Vrijednost „HE Bistrica“ tada je bila oko 10 miliona KM i tu vrijednost činila je dokumentacija i gotovina, objavili su mediji. Udio „Kaldere“ bio je 90 odsto, a „Elektrodistribucije“ Pale 10 odsto.

Otkup nije realizovan, a zatim u vlasništvo „HE Bistrica“ ulazi firma „Energo Bosna“ Prag, Češka, ali ni to nije uticalo da hidroelektrane budu izgrađene.

U izvještaju Komisije za koncesije RS navodi se da je taj projekat „u zastoju“.

„HE na Drini“ je 15. februara ove godine ponuđeno da otkupe 51 odsto udjela u „HE Bistrica“, s tim da se prodaje cjelokupan udio „Elektrodistribucije“ Pale, te dio vlasništva češke i laktaške firme.

Na taj način „Kaldera company“ i „Energo Bosna“ će dobiti više od 4,1 milion KM, a ostaće im u vlasništvu i 49 odsto preduzeća „HE Bistrica“.

Vlasnik „Kaldere“ Milenko Čičić priznao je 2016. godine da je utajio porez zbog čega ga je Sud BiH osudio na godinu dana zatvora i novčanu kaznu od 100.000 maraka.

 CAPITAL

Facebook Komentari

Dan mjesnih zajednica opštine Gradiška

U okviru UNDP-ovog projekta “ Јačanje uloge mjesnih zajednica u BiH“, u prostorijama Društvenog doma u Gornjim Podgradcima obilježen je Dan mjesnih zajednica opštine Gradiška.

Tom prilikom predstavljene su realizovane aktivnosti u šest mjesnih zajednica učesnica projekta.

Sanacija Društvenog doma u Mjesnoj zajednici Gornji Podgradci jedna je od aktivnosti koja je realizovana u okviru projekta.

„Gornji dio doma koriste predstavnici Mjesne zajednice i jedna sala za sastanke. Drugi dio koriste kulturno umjetničko i lovačko društvo. Uredili smo i dvorište,a dobili smo i dječije igralište“ rekao je Zvjezdan Panić, predsjednik Savjeta MZ Gornji Podgradci.

Ovoj prezentaciji prisustvovali su predstavnici mjesnih zajednica koji nisu učestvovali u projektu. Jedna od njih je i Mjesna zajednica Seferovci čija se predsjednica Branka Škrbić nada da će i oni biti učesnici projekta, iako su do sada uz pomoć Opštine dosta toga uradili.

mz

“Upravo na ovim susretima znanje stečeno učešćem u projektu predstavnici 6 mjesnih zajednica trebaju prenijeti i na ostalih 50 mjesnih zajednica na području opštine Gradiška” smatra načelnik Zoran Adžić.

Cilj projekta je, kako kažu u lokalnoj upravi, da se aktiviraju savjeti mjesnih zajednica, da se iskazuju potrebe gradjana na tim prostorima.

“Da mjesna zajednica bude ćelija odakle idu ideje i potrebe građana i privrednika. Mi smo uveli praksu da naši načelnici odjeljenja u pripremi budžeta obilaze mjesne zajednice i vide njihove potrebe kako bi ih mogli realizovati. Moram reći da su potrebe velike posebno za infrastrukturnim opremanjem. Kroz projekat je do sada realizovano oko 320 000 KM od čega je učešće UNDP-a 70 posto, a loklane uprave 30 posto.Ostala je još rekonstrukcija područne osnovne škole u Mašića za šta će biti potrebno izdvojiti dodatnih 33 000 KM, 50 posto će učestvovati Opština, a 50 posto UNDP “rekao je načelnik Zoran Adžić.

Info+ kablovski kanal

Facebook Komentari

Značajno povećan broj pošiljki

Otkako su u našoj zemlji ukinute dažbine na uvozne pošiljke u vrijednosti do 300 KM, saznajemo kako je u velikoj mjeri povećan broj pošiljki iz inostranstva u BiH, što su bila i očekivanja nadležnih.

Odluka o ostvarivanju prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina primjenjuje se u našoj zemlji već godinu dana.

Kako saznajemo iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ukupan broj pošiljki koje su ušle u BiH putem pošte značajno je veći, a kao razlog upravo navode povećanje iznosa za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina sa 50 KM na 300 KM.

Iz BH Pošte takođe su nam potvrdili kako je primijetan trend povećanja prispjelih pošiljki.

“Od trenutka primjene Odluke o oslobađanju plaćanja uvoznih dažbina za fizičke osobe u vrijednosti do 300 KM, zanemarljiva je količina pošiljki koja je ocarinjena”, kazali su nam iz BH Pošte.

Međutim, iz ovog poštanskog operatera govore nam kako nemaju tačne podatke o količinama i vrsti uvezene robe sa interneta, a poštanske pošiljke u prispijeću iz međunarodnog poštanskog prometa preuzimaju i postupaju s njima u skladu sa Uputstvom o carinskom postupku u poštanskom prometu iz 2009. i 2017. godine.

Podsjećamo, u skladu sa Odlukom koju je Savjet ministara usvojio prošle godine, pored povećanja vrijednosti paketa na koje su ukinute dažbine, povećana je i vrijednost iznosa dažbina na robu koju osobe unose u BiH u ličnom prtljagu sa 200 na 600 KM.

Kada se radi o pomenutoj robi, mora biti vidljivo da je ta roba namijenjena za vlastite potrebe. Ne smije se raditi o količinama koje bi dale naslutiti da je ta roba namijenjena za daljnju prodaju u BiH.

Capital

Facebook Komentari

24.10.1879.